Prodaje se kuća nadomak grada Zlatara, u mirnoj i sporednoj ulici okruženom kućama za odmor, na lokaciji koja jamči odmor i privatnost.

Inicijalno građena kao vikendica, sa brojnim adaptacijama pretvorena je u funkcionalnu i komfornu stambenu jedinicu u prirodi, okruženom šumom i zelenilom. A opet u blizini svih najvažnijih sadržaja.

Suteren se sastoji od natkrivene pečenjare, prostorije za skladištenje, udobnog prostora dnevnog boravka sa stilskim masivnim kožnim foteljama i ljetne kuhinje sa izlazom na terasu. Zatim tu je kat koji se sastoji od kupaonice, open space prostora kuhinje i dnevnog boravka sa izlazom na prostranu natkrivenu terasu, te spavaće sobe. Potkrovlje je Roh - Bau te se koristi u svojstvu spremišta.

Kuća se prodaje kompletno namještena sa instaliranom klima jedinicom.

Grijanje izvedeno pomoću visoko-efikasnnih peći na drva, te pomoćno na struju.

Priključak struje, vode i septičke jame spojeni na objekt

Objekt je legaliziran 2014. godine i posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabnu dozvolu i energetski certifikat. Moguća je kupnja na kredit. 

Zemljište se sastoji od dva dijela, prvi dio sa objektom mjeri cca 21m širine, te 22m dužine u prosjeku. Drugi je dio djelomično konvertiran u parking, sa ostatkom terena idealnim za sadnju voćnjaka, vinograda ili vrta. Blago nakošen u smijeru juga, teren mjeri 50m dužine i 11m širine.

Popločano dvorište, natkrivena terasa i mirna lokacija okružena zelenilom samo neke su od prednosti ove nekretnine.

Na svega 2km od centra grada Zlatara; trgovine, škole, vrtić, igrališta, banke, parkovi, pošta.. sve nadohvat ruke.

Pozicija kuće:

Marija Bistrica; 10km (14 min vožnje)
Zabok; 22km ili 22 min automobilom
Krapina; 26 km ili 35-tak min lagane vožnje
Zagreb; 45 km ili 36 min lagane vožnje automobilom

Grad Zlatar; kao najstariji do sada poznati podatak s imenom mjesta spominje se posjed Zlatharia u okviru obitelji Bedeković s kraja 13. stoljeća. Zlatharia je latinski oblik hrvatske riječi Zlatar. No, izvorni oblik imena današnjeg Zlatara, onako kako su ga izgovarali ljudi koji su tada tu živjeli bio je Zlatarjeve ili Zlatarjevo.

Postoji nekoliko pretpostavki o porijeklu riječi zlato u nazivu imena. Po jednoj je to zlato koje se u davnoj prošlosti vadilo iz potoka što teku iz Ivanščice preko zlatarskog područja. Prema drugoj je od imena feudalne obitelji Aranjoš (arany znači zlato) koje je u 16 stoljeću gospodarila ovim prostorom. Treća je pretpostavka vezana uz blago što su ga Turci, navodno, zakopali u Zlatarskom polju u kraju koji se još i danas naziva Gradine ,što je ostalo u sjećanju naroda na neke građevine kojima se danas ne zna traga, a u prošlosti su postojale.

Posjede Zlathariju spominju popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću što je izdao Institut za hrvatsku povijest 1976. godine u okviru posjeda vlastelinstva Ostertz kao posjed domini Ludovici 1533. godine, a 1543. i 1544. kao posjed Jurja Poljičanina. Godine 1566. possessio Zlatar pripada obitelji Aranyassy i ovdje se ime Zlatar spomenuto u svojem današnjem obliku.

U razdoblju od 10. do 14. stoljeća vlada velika nesigurnost stoga su izgrađeni gradovi s utvrđenim debelim zidinama na teško pristupačnim uzvisinama. Na obroncima Ivanščice poredali su se: Stari Lobor, Oštrc, Belec, Melem i Greben, a pod njima na podnožju i najstarije crkvene župe u Loboru, Martinščini, Belcu i Zajezdi. Župa Belec spominje se već 1242., župa Hrašćina, Mihovljan, Lobor i Oštrc (sa sjedištem u Martinščini) 1334. godine, a župa Zajezda 1336. godine.

Tek krajem 17. i u 18. stoljeća oživljavaju ravnice gdje završavaju brežuljci i putevi prestaju biti izvori straha te počinje rasti važnost područja zlatarskog posjeda. Dokaz tome je pravo održavanje sajmova što ga je 25. lipnja 1659. godine kralj Leopold dodijelio Zlataru na molbu grofa Petra Keglevića. Sajam se spominje i 1433. godine kada je sajmeno pravo od kralja Matije Korvina dobio borkovečki vlastelin Grgur Fodroczy. Godine 1699. središte crkvene župe iz Martinščine preneseno je u Zlatar gdje je 1762. godine izgrađena nova župna crkva. U tome razdoblju feudalci počinju graditi nove, udobne stambene zgrade te se pojavljuje nekoliko kurija u samom Zlataru i širem području Zlatara, u Loboru (danas Dom za odrasle), u Borkovcu (Mihanocić), u Ladislavcu (Neudorfer).

U Zlataru se križaju putevi koji povezuju Zagreb i Varaždin, zaobilazeći Ivanščicu i Medvednicu što samom Zlataru stvara prednost. Jedan zaobilazi Medvednicu s istoka preko Kašine, kroz Zlatar i Golubovec te sjevernom stranom Ivanščice prema Varaždinu, dok drugi zaobilazi Medvednicu sa zapadne strane kod Podsuseda te preko Zlatara i Belca vodi s istočne strane Ivanščice prema Varaždinu.

U 19. stoljeću Zlatar se potpuno afirmirao kao upravno, političko, gospodarsko i kulturno središte cijelog zlatarskog kraja. Godine 1842. počinje povijest zlatarske osnovne škole koja je usko vezana uz povijest župe. Svećenik Ivan Gundak pokrenuo je školu 1666. godine kupnjom zemlje na kojoj je sagrađena kuća za učitelja. Godine 1862. sagrađena je nova škola. Škola je u to vrijeme bila najljepša u Hrvatskom zagorju, a danas se u njoj nalazi Gradska knjižnica Zlatar.

Iza Austro-ugarske nagodbe (1867.) i ugarsko-hrvatske nagodbe (1868.), a posebice za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, Zlatar postaje općinsko i kotarsko sjedište, a svoje najveće upravno promaknuće doživljava 1875. godine kada postaje središte podžupanije čiji status kasnije gubi (1886 godine), no i dalje ostaje kotarskim centrom.

1873. godine u Zlataru je osnovana prva čitaonica koja je brojala sedamdesetak članova, a za prvog predsjednika je izabran Đuro Rukavina. 1907. godine u Zlataru je uveden i telefon. Osnovana su mnoga društva i udruge, podružnica Hrvatskog sokola, biciklistički klub Lastavica kao i pjevački i tamburaški zbor. Iste godine počela su izlaziti dva tjednika: Pravaški list Hrvatska Hrvatom i koalicionoaški Zlatarski tjednik .

Potiče se okupljanje vinogradara koji su djelovali na čitavom području od Zeline preko Zlatara pa sve do Ivanca. U to vrijeme, godine 1877. Zlatar dobiva i Dobrovoljno vatrogasno društvo te 1883. godine lovačko društvo. Dolazi do obogaćivanja javnog i društvenog života izgradnjom gomvaonice Hrvatskog sokola kojeg je dao izgraditi bistrički župnik Dr. Juraj Žerjavić 1910. godine. Godinu poslije izgrađena je i zgrada Djevojačke škole u Zlataru.

Vlasništvo je uredno 1/1.

Zainteresirani ste za razgledanje ove sjajne lokacije?

Slobodno me kontaktirajte kako bismo vam omogućili da je osobno istražite i doživite sve što nudi.

Za cijenjene ponude dostupni smo svakog dana, uključujući vikend.

Agencijska provizija naplaćuje se u skladu s Općim uvjetima poslovanja koji su dostupni na stranici https://dogma-nekretnine.com/o-nama/opci-uvjeti-poslovanja.
Nekretninu je moguće razgledati isključivo uz potpisani ugovor o posredovanju koji je temelj za daljnje radnje vezane za kupoprodaju i naplatu provizije, a sve sukladno Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina.

ID KOD AGENCIJE: 1511998

Slavko Lež
Agent s licencom
Mob: 098/988-9886
Tel: 01/211-0039
E-mail: slavko.lez@dogma-nekretnine.com
www.dogma-zagreb.com



ID CODE: 1511998

Slavko Lež
Agent s licencom
Mob: 098/988-9886
Tel: 01/211-0039
E-mail: slavko.lez@dogma-nekretnine.com
www.dogma-zagreb.com

Croazia

Сигнализация

железная дверь

Шкаф

балкон

терраса

бассейн

Дом

Отдельный дом на одну семью

активное

Отдельный дом на одну семью 75 m², Zlatar



ID CODE: 1511998

Slavko Lež
Agent s licencom
Mob: 098/988-9886
Tel: 01/211-0039
E-mail: slavko.l...

Отдельный дом на одну семью 75 m², Zlatar | 4 помещения | 75 m²

Продажа Отдельный дом на одну семью  Zlatar. С террасой, 75 m², iD. 804725

Отдельный дом на одну семью 75 m², Zlatar

Объявления недвижимости Zlatar

Муниципалитет Zlatar

Провинция Крапинско-Загорская

Цены на недвижимость Zlatar